Korištenje podataka društvenih medija za bilježenje emocija prije i tijekom COVID-19

Tijekom pandemije COVID-19, naši društveni životi preselili su se online u većoj mjeri nego ikad prije, jer su prilike za društveni kontakt licem u lice u svakodnevnom životu postajale sve ograničenije. Zbog toga su autori Svjetskog izvješća o sreći okrenuli fokus o onome što se može naučiti o ljudskim emocionalnim iskustvima i dobrobiti iz analize tekstualnih podataka na društvenim mrežama. 

Takvi su podaci relevantni za istraživanje emocija jer emocije nisu samo unutarnja iskustva, već su često društvene prirode. S obzirom na njihovu vrijednu društvenu funkciju, emocije se redovito dijele s drugim ljudima, utječući na emocije drugih ljudi. Na primjer, sreća se može širiti društvenim mrežama i stvoriti klastere sretnih i nesretnih ljudi.

Budući da društveni mediji kontinuirano bilježe komunikaciju između milijuna ljudi tijekom dugih razdoblja, istraživači su uspjeli prikupiti te podatke i pratiti emocije i dobrobit pojedinaca i društava u novim razmjerima i rezolucijama. 

Tri studije slučaja predstavljene u Izvješću dokazuju da mjere emocija temeljene na objavama na društvenim mrežama mogu pratiti emocije na razini cijelog društva. Čini se da su ove skupne mjere točnije za mjerenje afektivnih iskustava u kraćim vremenskim razmacima, s najvišim korelacijama za kratkotrajne emocije koje se prijavljuju svakodnevno, a najnižima za sporije promjenjive mjere blagostanja poput zadovoljstva životom. 

Ovi prikupljeni podaci društvenih medija mogu podržati različita istraživačka pitanja za koja podaci ankete nisu dostupni, kao što su retrospektivne analize, krizna istraživanja ili studije o populacijama do kojih je teško doći anketama. Autori su predstavili jedan primjer za istraživanje krize, koristeći pokazatelje emocionalnog blagostanja u 18 zemalja tijekom izbijanja COVID-19. Tijekom prvih pet tjedana izbijanja COVID-19, primijetili su snažan početni porast u izražavanju tjeskobe na Twitteru, povezan s rastom slučajeva i strogošću mjera. Nešto kasnije, mjerenja emocionalnog izražavanja na društvenim mrežama pokazala su postupni porast tuge i smanjenje ljutnje, što je započelo kada su stroge mjere uključivale stroga ograničenja. 

Anksioznost se postupno smanjila nakon što su mjere provedene, što ukazuje na to da su se ljudi navikli na nove okolnosti ili da su se osjećali umireno djelovanjem svojih vlada. Izrazi ljutnje su se smanjili kako se diskurs na društvenim mrežama udaljio od politički polariziranih rasprava i usredotočio na COVID-19. Čini se da je tuga snažnije povezana s učincima mjera socijalnog distanciranja na osobne živote ljudi i povezana samo sa smrtnim slučajevima od COVID-19 kako su te mjere postajale sve prisutnije.

Studije korelacije predstavljene u Izvješću sugeriraju da podaci društvenih medija otkrivaju informacije o emocionalnom blagostanju stanovnika tih zemalja tijekom ove rane faze pandemije. Uzeti zajedno, podaci o emocijama društvenih medija pružaju dodatnu vrijednost uz reprezentativna istraživanja.

Korelacije koje su istraživači uočili u britanskoj studiji bile su u rasponu korelacija između anketa, što sugerira da su podaci društvenih medija prikladni kao komplementarni izvor informacija o emocijama. Društveni mediji i podaci iz anketa potencijalno mogu doprinijeti nekim jedinstvenim informacijama za predviđanje ishoda kao što su telefonski pozivi za samoubojstva, posjeti bolnicama, policijski pozivi ili stope predoziranja. Buduća bi istraživanja mogla istražiti može li kombiniranje ova dva izvora podataka pomoći u boljem predviđanju i odgovoru na tako važne ishode.

Nastavite čitati o nalazima Izvješća o sreći u svijetu 2022. Istraživanje bioloških osnova za sreću