“Joga” put do slobode, svijesti i sreće.

“Joga znači sjedinjenje. Pokazuje nam kako ujediniti sve svoje životne snage usmjeravajući ih prema unutra. Cilj je sreća, a sreća je unutra”. – Swami Vishnudevananda

Toliko ljudi na ovom planetu pati od nesreće, stresa, ljutnje, straha, napetosti, frustracije, mržnje, ljubomore, superiornosti ili kompleksa inferiornosti. Te emocije trunu u njima poput loših jabuka, polako preuzimajući njihove umove, tijela i duše. Ukratko, negativne emocije mogu utjecati na samu srž njihovog bića.

Ljudi koji padnu pod utjecaj negativnih misli postaju zarobljenici svojih pesimističnih misli, emocija, slika i stavova. Svaki dan se poistovjećuju s mislima, emocijama i sjećanjima na svoju prošlost zbog kojih se ne mogu zaboraviti. Takvi su ljudi skloni biti vezani vanjskim dojmovima na svoje umove i tijela. Oni traže radost, pokušavaju izbjeći bol. Međutim, njihov psihički/fizički mir i sreća kratko traju i praćeni su još boli. Zbog toga se pitaju postoji li izlaz iz ovog začaranog kruga?

Sam Harris, američki filozof i neuroznanstvenik postavlja ista pitanja: Postoji li vrsta sreće izvan ovog ponavljanja zadovoljstva i izbjegavanja boli? Možemo li biti sretni i prije nego što se išta dogodi, prije nego što nam se ostvare želje, unatoč izazovima, bolovima i drugim životnim poteškoćama? Mogao bih sa sigurnošću potvrditi da postoji.

Kao što poznati indijski učitelj joge Sadhguru ističe: 'Ako stvarno želite upoznati duhovnost, ne tražite ništa. Ne tražite izlaz iz patnje. Postoji samo jedan način, a to je in. Sama srž našeg iskustva je u nama, ali naša je percepcija u potpunosti usmjerena prema van.' To nam govori da se naše uobičajeno poistovjećivanje s našim mislima i neuspjeh da ih prepoznamo kao pojavu u svijest je primarni izvor naše patnje. Vježbanje joge je metoda razbijanja ove čarolije misli. To je tehnika za buđenje!

Što je yoga?

'Joga je bezvremenska pragmatična znanost koja se razvijala tisućama godina baveći se fizičkim, moralnim, mentalnim i duhovnim blagostanjem čovjeka kao cjeline.' - BKS Iyengar

U svojoj srži, joga je duhovna disciplina utemeljena na suptilnoj znanosti koja se usredotočuje na uspostavljanje sklada između tijela i uma. To je znanost i umjetnost zdravog života. Glavni cilj prakticiranja joge je otkriti metode i tehnike korištenja našeg uma kako bismo smanjili bol i patnju te otkrili i stvorili više sreće, zadovoljstva i mira.

Riječ "joga" potječe od sanskrtske riječi "Yuj", što znači "pridružiti se" ili "ujediniti". Kao što nam govore jogijski spisi, prakticiranje joge vodi do sjedinjenja naše individualne svijesti i Univerzalne svijesti, omogućujući nam postizanje savršenog sklada između naših tijela, umova i prirode. Kaže se da je onaj tko iskusi jedinstvo postojanja u jogi. Postigao je stanje slobode koje se naziva mokša, mukti, ili nirvana.

Povijest joge

Najraniji sačuvani tekstovi o jogi napisani su na palminom lišću. Evolucija joge može se pratiti od prije više od 5,000 godina, no neki istraživači misle da je joga stara više od 10,000 5,000 godina. Indus-Sarasvati civilizacija je prvi put spomenula pojam 'yoga' prije više od XNUMX godina u svojim najstarijim svetim tekstovima - Rig Vedi. Vede su zbirka svetih tekstova koji sadrže rituale, mantre i pjesme koje su koristili vedski svećenici.

Tijekom vremena, jogu su polako usavršavali Brahmani (vedski svećenici) i Rišiji, koji su bili mistični vidioci, koji su svoja vjerovanja i prakse dokumentirali u Upanišadama, ogromnom djelu koje sadrži preko 200 svetih tekstova. Upanišade su učenja Rishija, napravljena da izravno prenesu znanje od mudraca do učenika. Vjerojatno znate da je najpoznatiji jogijski spis Bhagavad Gîtâ, spis od 700 stihova koji je dio Mahabharate, napisan oko 500. pr. Kr. Upanišade su koristile ideju ritualnog žrtvovanja iz Veda i internalizirale je, podučavajući važnost žrtvovanja ega kroz mudrost, samospoznaju i akcijski.

Klasično razdoblje joge definiraju Patañjali i njegovi Joga Sutre, koji su prvi sustavni prikazi joge. Napisane u drugom stoljeću, Yoga Sutre opisuju put Raja Yoge, koji se naziva i 'klasična yoga'. Patañjali, hinduistički učitelj, filozof i mistik, rasporedio je svoje sutre u četiri toma: Psihička moć, Praksa joge, Samadhi (stanje duboke kontemplacije apsoluta) i Kaivalya (odvojenost).

Patañjali je organizirao prakticiranje joge podijelivši je u osam koraka (također poznat kao 'put s osam krakova'), koji se sastoje od osam stupnjeva postizanja samadhi, odnosno prosvjetljenje. Patañjali je poznat kao otac joge, a do danas njegove Yoga sutre snažno utječu na većinu stilova joge.

Objašnjenje puta s osam krakova

Prema Patañjaliju, put od osam krakova vodi do oslobođenja, poznat kao Ashtanga joga sustav ('ašta' znači 'osam,' 'anga' znači 'ud'). Kao što je prethodno objašnjeno, cilj yoge je povezivanje s našim pravim Ja, također poznatim kao božansko ja ili 'atman'. Međutim, joga također može značiti odvajanje, gdje se odvajamo od svega što nas sprječava da se osjećamo slobodnima ('moksha', postizanje slobode). Dakle, kako možemo postići ovu slobodu kroz jogu? Slijedeći Ashtanga Yoga sustav. 

1. Yama – ograničenja i moralne stege. Prvi dio joge je Yama, a odnosi se na zavjete, discipline ili prakse koje se uglavnom tiču ​​svijeta oko nas i našeg odnosa s njim. Povećanje fizičke snage i fleksibilnosti kroz jogu je važno, ali koja je svrha ako ste još uvijek slabi, ukočeni i pod stresom u svakodnevnom životu? Postoji pet Yama: Ahimsa (nenasilje), Satya (istinoljubivost), Asteya (ne-krađa), Brahmacharya (ispravno korištenje energije) i Aparigraha (ne-pohlepa). Yama nas uči da nije dovoljno samo ojačati svoje tijelo, već i biti iskren, ljubazan i konstruktivno koristiti svoju energiju.

2. Niyama – pozitivne dužnosti ili obredi. Niyama se odnosi na dužnosti prema nama samima, kao i na naše postupke prema vanjskom svijetu. Postoji pet Niyama: Saucha (čistoća), Santosha (zadovoljstvo), Tapas (disciplina, izgaranje želje), Svadhyaya (samorefleksija i proučavanje duha) i Isvarapranidaha (predaja višoj sili). Niyamu obično prakticiraju oni koji žele dalje proučavati jogijski put i žele izgraditi karakter.

3. Asana – držanje. Treća faza na putu do slobode je fizički aspekt joge. Riječ 'asana' znači 'sjedalo', a odnosi se na mjesto koje zauzimamo za prakticiranje meditacije. To je položaj koji bi svaki praktikant trebao držati s lakoćom i nepomično. Ideja je sjediti bez ometanja od boli našeg tijela.

4. Pranayama – tehnike disanja, kontrola daha. Pojam 'Prana' znači 'energija' ili 'životna sila'. Opisuje energiju u svemiru oko nas i samu bit koja nas održava na životu. Odnosi se na dah i na to kako možemo utjecati na svoj um na pravi način ako radimo s načinom na koji dišemo. Rad s našim dahom može promijeniti um na bezbroj načina, od umirujućih praksi do stimulativnijih tehnika.

5. Pratyahara – osjećaj povlačenja. Riječ 'Pratya' znači 'povući se, a 'ahara' se odnosi na sve što sami opažamo, kao što su prizori, zvukovi i mirisi koje naša osjetila neprestano primaju. Ovaj ud nas uči sposobnosti da isključimo svoja osjetila dubokom koncentracijom , toliko da nam stvari izvan nas ne mogu smetati, omogućujući nam da meditiramo bez ometanja.

6. Dharana – usredotočena koncentracija. Usko povezani s prethodna dva uda joge, Dharana i Pratyahara vitalni su dijelovi istog aspekta. Ako se želimo usredotočiti na nešto, naša se osjetila moraju povući tako da se sva pozornost usmjeri na točku koncentracije, a da bismo to učinili, moramo se koncentrirati i fokusirati s namjerom.

7. Dhyana – meditativno udubljivanje. Ovaj dio objašnjava trenutak kada postanemo zaokupljeni fokusom svoje meditacije.

8. Samadhi – prosvjetljenje ili blaženstvo. Ovo je posljednji korak Patañjalijevih Yoga sutri, koji objašnjava trenutak postizanja prosvjetljenja nakon što smo reorganizirali naše odnose kako s vanjskim svijetom tako i s našim unutarnjim svijetom. Dostizanje ovog stanja nije bijeg od stvarnosti, već spoznaja samog života koji imamo, a da njime ne upravljaju naše misli, ono što nam se sviđa i ne sviđa, emocije, zadovoljstvo i bol.

Jednom kada su nam umovi jasni i čisti i kada iskusimo Samadhi, možemo li postići mokshu – trajno stanje slobode.

Zašto je joga danas relevantnija nego ikada

“Vježbanjem joge možemo promovirati vrijednosti koje nadahnjuju miroljubivo upravljanje okolišem za boljitak društva i zemlje.” – Amina Mohammed

Za svakog strastvenog vježbača, joga je sredstvo za oslobađanje od stresa, način da se oslobodite negativnih emocija poput tuge, ljutnje, žalosti ili agonije. Zbog pojave COVID-19, proteklih nekoliko godina bilo je posebno teško za ljude. Neki su izgubili svoje voljene, dok su drugi izgubili zdravlje, duševni mir, sigurnost posla i financijsku fleksibilnost. Pandemija je uspjela napasti ne samo naše fizičko zdravlje, već i mentalno zdravlje.

Vježbanje joge omogućuje nam da izliječimo svoje fizičke i mentalne bolesti. Joga je drevna praksa i stil života. Uči nas kako živjeti boljim, sretnijim i ispunjenijim životom. Evo zašto je joga sada relevantnija nego ikada:

1. Kontrola disanja – Dah je naša životna snaga i bitan dio svake joga poze. Rečeno je, 'Ako svjesno dišete, radite jogu,' što ne može biti točnije. Svaki oblik joge usredotočuje se na obrazac disanja, učeći nas kada izdahnuti, a kada udahnuti. Joga također jača naš imunološki sustav. Uključivanje pranayame u naš svakodnevni život može biti od ključne važnosti za naše zdravlje budući da jača naš dišni sustav. U današnje vrijeme, s globalnom pandemijom koja izravno napada naša pluća, to je važnije nego ikada.

2. Poboljšava naše mentalno zdravlje – Joga je korisna za sve, posebno onih koji se bore s depresijom, tjeskoba, visoka razina stresa i drugi problemi mentalnog zdravlja. Joga nam može pomoći da promijenimo svoje navike, postupke i osobnost na bolje, čineći nas smirenijim, opuštenijim i ljubaznijim ljudima.

Vježbanjem joge možemo izgraditi mentalnu otpornost i povećati emocionalnu snagu. Joga nam također pomaže povećati svjesnost uma i tijela što dodatno pomaže u postizanju svjesnosti.

3. Jača imunitet – Joga nam može pomoći u smanjenju hormona stresa koji slabi naš imunološki sustav. Redovitim vježbanjem joge možemo se osloboditi toksina i negativnosti, koji nam pomaže smanjiti stres. Joga položaji smanjuju fizički stres, dok nam meditacija, koja prirodno slijedi jogu, pomaže smiriti um. Kada vježbamo jogu, dodatno povećavamo svoju vitalnost i pozitivnu energiju jačanje našeg imunološkog sustava. 

Pročitajte 2. dio serije – Joga iz višedimenzionalne perspektive