Slobodna volja u našoj svrsi

Volja i osobna promjena temelj su naše individualne slobode, a ako je želimo ostvariti, moramo se radikalno odvojiti od nametnutih obrazaca i programiranja kojima smo bili podvrgnuti tijekom odrastanja.

Stoljećima je prastara zagonetka o tome imamo li slobodnu volju bila kontroverzna tema za mnoštvo filozofa, znanstvenika i psihologa. Općenito, postojalo je gotovo jednoglasno uvjerenje da ne samo da postoji slobodna volja, već da bi čovječanstvo bilo osuđeno na propast ako je izgubimo. Međutim, dvadeseto stoljeće doživjelo je razvoj suprotnog načina razmišljanja, iza kojeg stoje brojni popularni znanstvenici i znanstveni pisci koji su tvrdili da je slobodna volja iluzija, a da je izbor samo trik mozga.

Pionir ove struje mišljenja bio je američki psiholog Benjamin Libet, koji je 1980-ih pokazao da ljudi nemaju slobodnu volju. Libet je proveo pokuse, temeljene na spoznaji da se električna aktivnost nakuplja u mozgu osobe prije pokretanja bilo kojeg dijela tijela, koji je pokazao da se to električno nakupljanje događa prije nego što se osoba svjesno odluči pomaknuti. Svjesna odluka da se djeluje, koju ljudi povezuju sa slobodnom voljom, tada je, prema Libetu, samo dodatak – nešto što se događa nakon što je mozak već pokrenuo čin.

Ova i druge teorije donijele su smrt slobodne volje, barem sljedećih nekoliko desetljeća. Mnogi do danas čvrsto vjeruju da ljudski postupci nisu rezultat svjesnih izbora, već su uzrokovani nekontroliranim fizičkim procesima u mozgu i tijelu. Prema skepticima, naša su tijela samo zamršeni fizički strojevi, unaprijed određeni zakonima prirode i prethodnim fizičkim uvjetima. Međutim, odnedavno se ovaj poznati argument protiv slobodne volje ponovno pojavio razotkrili. 

Ali prije nego što spekuliramo imamo li ili nemamo slobodnu volju, moramo shvatiti što pod njom podrazumijevamo. Jesmo li slobodni? Znamo li što je sloboda ili barem što ona znači za nas pojedince?

Sloboda

Pojmove slobode i slobodne volje teško je definirati, ali su od vitalnog značaja za individualni i društveni život. Prema općem shvaćanju, postoje dvije vrste slobode, a svaka od njih može biti pozitivna ili negativna. 

Pozitivna vanjska sloboda definirana je kao posjedovanje vanjskih sredstava za postizanje naših ciljeva i ispunjenje naših želja. S druge strane, negativna vanjska sloboda je odsutnost vanjskih ograničenja, pritisaka ili ograničenja koja nas sprječavaju da činimo ono što želimo. U osnovi, ili imate slobodu ostvarivati ​​svoje snove, uz podršku zakona vaše zemlje i društva u kojem živite, ili ste u okovima, figurativnim ili doslovnim, i ne možete činiti što želite.

Pozitivna unutarnja sloboda sastoji se od raznih unutarnjih čimbenika koji sudjeluju u sposobnosti ljudi da ispune svoje ciljeve, budu samopouzdani i budu gospodari vlastitih života i sudbina. Sloboda je znati tko smo – razmišljati i donositi informirane odluke. To su naša savjest i moral, motivi, emocije, svrhe i sposobnost donošenja vlastitih izbora. Ovdje dolazi do izražaja i slobodna volja koja nam pomaže pronaći životnu svrhu. Kao što Ammar Charani objašnjava u svojoj knjizi Svrhovitost, “To je sloboda da nadiđete sva ograničenja i vratite svoju sudbinu, sreću, uspjeh i ispunjenje.”

Negativna unutarnja sloboda je nedostatak unutarnjih psiholoških ili fizioloških ograničenja koja sprječavaju pravilno funkcioniranje pojedinca – to je nemogućnost da znamo, osjećamo, cijenimo, razlikujemo dobro od lošeg, imamo samokontrolu i donosimo odluke za sebe. Stanja poput psihoza, kompulzija, neuroza, ovisnosti ili fizičkih nedostataka potkopavaju negativnu unutarnju slobodu.

Slobodna volja

Svatko želi imati slobodnu volju i biti slobodan. Bitno je za ljudsku vrijednost i dostojanstvo. Ali pojam slobodne volje često se povezuje s pojmovima poput dužnosti, obveze ili odgovornosti. Međutim, u njegovom nevjerojatni razgovori s eminentnim američkim znanstvenikom Davidom Bohmom, filozof Jiddy Krishnamurti opisat će, prihvatiti i promicati samo potpunu slobodu. Ova sloboda nije vezana ni za jedno uvjerenje, religiju ili dogmu. Za njega su volja i osobna promjena temelj naše individualne slobode, a ako je želimo ostvariti, moramo se radikalno odvojiti od nametnutih obrazaca i programiranja kojima smo bili podvrgnuti tijekom odrastanja.

Sloboda je jednaka sreći

Prema studiji koju je proveo časopis Applied Research in Quality of Life, neosporna je veza između sreće i slobode. Neka ograničenja naših sloboda i dalje bi trebala postojati, kao što je gore spomenuto, bilo vanjska ili unutarnja. Trebali bismo stati na crvenom svjetlu ili ući nepozvani u tuđe domove. 

Ali sloboda da djelujemo prema svojim pozitivnim željama koje guraju naše živote prema korisnom i svrhovitom smjeru bit je istinske sreće. Ljudi često brkaju svoje živote sa stvarima koje naizgled čine njihov život, što nije slučaj. Vaš život nije vaš auto ili vaša nova naprava. Vaš život - tko vi zapravo jeste - vaša je svijest i čista svjesnost. 

Thich Nhat Hanh je slavno rekao: “Otpuštanje nam daje slobodu, a sloboda je jedini uvjet za sreću. Ako se u svom srcu još uvijek držimo bilo čega – ljutnje, tjeskobe ili posjeda – ne možemo biti slobodni.” Prisutnost, ljubav ili svijest je ono što je primarno. Sve što doživimo, osjetimo, dodirnemo, okusimo i čujemo dolazi od njega. To je razlog zašto je sreća tako nedostižna za većinu ljudi - jer smo naučeni da je tražimo izvan nas. Put do sreće nije vani, on je unutra. Sav osobni rast, uspjeh, radost i promjena dolaze iznutra. 

Tijekom svojih razgovora, Bohm i Krishnamurti bi razgovarali o načinu na koji se čovječanstvo razvija, i kako, iako postoji evidentna i stalna fizička evolucija, ne postoji takva stvar kao što je psihološka evolucija. Promjena bi se trebala dogoditi SADA, a ljudi bi trebali djelovati u skladu sa svojim pozitivnim unutarnjim i vanjskim slobodama kako bi stvorili pravedniji svijet. U suprotnom, promjena će se vječno odgađati zbog iluzije o postojanju psihološke evolucije – psihološkog vremena. Prema Jiddyju, ako nema vremena, onda je čovječanstvo odgađalo promjenu zbog samonametnute iluzije. U razumijevanju ovoga leži stvarna promjena svijesti.

Promjena je sada, tvrdi on, a psihološka sutrašnjica ne postoji, pa je na našoj slobodnoj volji da je ostvarimo i omogućimo promjenu čovječanstva. Jesmo li spremni na taj potez?

Tijekom Svjetski festival sreće, misaone vođe sastat će se kako bi se usredotočile na osjećaj, razumijevanje i djelovanje na pokretače razvoja i širenja pojedinaca i društava koji napreduju. Ako ste tražitelj nove paradigme i želite doprinijeti svojim idejama i snovima, rado bismo vas predstavili. Pridruži nam se i postanite dio svjetske zajednice sreće.