U ime sreće

Znanost o sreći i blagostanju

Filozofi su od davnina razmišljali o sreći. Na pitanje, 'koja je krajnja svrha ljudskog postojanja?', Aristotel je implicirao da je svrha ono što je on tvrdio kao sreća: eudaimonia, ljudski procvat. To nije krajnje stanje, već proces spoznaje vaše prave prirode i razvijanja individualne sreće. 

Što se tiče znanosti, ne postoji jasna definicija sreće jer se ona razlikuje od osobe do osobe. Ali kada pogledamo šire, možemo otkriti da znanost o sreći leži u našoj sposobnosti da stvorimo zdravu vezu s drugima i našoj pravoj prirodi, da budemo svjesni, imamo smislene odnose i postignemo ono što želimo. Slično kao ideja o eudaimoniji, zar ne?

Iako se koncept znanosti o sreći razvio iz discipline psihologije, ima duboke korijene u raznim disciplinama koje se sastoje od humanizma, moralne psihologije, istraživanja emocija, kognitivno-bihevioralne terapije i filozofije. Dakle, pojednostavljeno rečeno, znanost o sreći proučava što ljude čini sretnima. 

U ranim danima svoje karijere, Martin Seligman, američki psiholog, pedagog i pisac, naišao je na teoriju naučene bespomoćnosti, koja ocrtava ljude koji misle da njihovi postupci nisu važni za njihovu sreću. S ovom idejom na umu, Seligman je počeo istraživati ​​polje naučenog optimizma, navodeći da ako ljudi mogu naučiti biti negativni i bespomoćni prema životu, mogu također naučiti biti optimistični u pogledu svojih života. Tako je rođen koncept pozitivne psihologije, a tijekom sljedećih 20 godina, Seligman je radio na privlačenju pozornosti psihologije na pozitivne elemente, fokusirajući se na naše snage umjesto na slabosti, izgrađujući dobro umjesto popravljajući loše u životu , i sve ostalo što može pomoći ljudima da njeguju sretnije živote. 

Nadovezujući se na ovu vrstu razmišljanja, Dan Gilbert, socijalni psiholog, također poznat i kao profesor sreće na Sveučilištu Harvard, kaže da većina ljudi ima izvanrednu sposobnost da izvuče najbolje iz stvari. On tvrdi da se sreća može sintetizirati zahvaljujući onome što on naziva psihološkim imunološkim sustavom. Ovo je sustav kognitivnih procesa koji pomažu ljudima da promijene svoje poglede na svijet kako bi se bolje osjećali u situaciji u kojoj se nalaze. To je moć naše vlastite svjesnosti koja se može koristiti za stvaranje sreće, a ne da je tražimo u stvarima ili ljudima.

Sreća kao stanje bića

Kad bi vas sada netko pitao 'kada ste bili sretni?' biste li pomislili na vrijeme kada ste nešto slavili ili se dobro zabavljali sa svojim najdražima? Ili čak kad ste nešto doživjeli prvi put? Većina nas odgovorila bi s "da" na sva ova pitanja, bez razmišljanja o tome. 

Ali što ovo zapravo znači? To znači da svoje osjećaje sreće povezujemo s ljudima ili prilikama kada mislimo da imamo razloga biti sretni. Ali prava sreća puno je više od prolaznih, sretnih trenutaka u kojima prepoznajemo ovu emociju. Sreća može biti stvarno stanje bića, izazvano jednostavnom odlukom da budemo sretni. Moderno društvo često na sreću gleda kao na nešto čemu treba težiti, kao na cilj, kao na nešto što treba steći.

'Bit ću sretan kad diplomiram, bit ću sretan kad dobijem taj posao, bit ću sretan kad nađem ljubav' i tako dalje. Ovaj pogled na sreću nije samo materijalistički i kaotičan, već je i nazadan. Sreća je ono što je prvo, a iza nje slijede uspjeh, ljubav i sve ostalo. Čak i znanstvenici otkrivaju tajne sretnog života! U proteklih nekoliko desetljeća mnogi od njih su se s proučavanja stresa, depresije i anksioznosti prebacili na one stvari koje čine ljude sretnima. Rezultati su bili zapanjujući – čak i najmanje promjene u našem načinu razmišljanja i navikama mogu izazvati velike promjene u našoj sreći. Pozitivan um može stvoriti nevjerojatne prednosti za našu sposobnost da budemo uspješni, zdravi, produktivni i kreativni.

Trik je u tome da shvatite da ako želite biti sretni, morate sami stvoriti sreću za sebe. A tu je i nekoliko sjajnih savjeta kako to učiniti:

01. Sreća dolazi iznutra, a ne vanjski uzroci

02. Njegujte sreću

03. To je odluka koju donosimo

04. To je naš način razmišljanja

Sreća i sabranost

Znanstvenici su potvrdili da su ljudi prirodno povezani s negativnim predrasudama, što je evolucijska funkcija koja je nekoć bila potrebna za naš opstanak. To znači da su naši mozgovi izgrađeni s tendencijom da snažnije ugrađuju negativna iskustva nego pozitivna. Dobra vijest je da možemo ponovno ožičiti mozak i razbiti tu predrasudu – pažljivošću.

Uz redovitu praksu svjesnosti, možemo namjerno biti potpuno pažljivi na ono što doživljavamo ili radimo u tom trenutku. To ne znači da bismo trebali zanemariti svoje osjećaje u tom trenutku. Mindfulness je praksa primjećivanja i prihvaćanja onoga što se događa oko nas, unutar našeg tijela i uma. Različite studije su pokazale da svjesnost može:

1. Negativno razmišljanje kratkog spoja

2. Promovirajte zahvalnost

3. Ponovno ožičite mozak

4. Izgradite unutarnje zadovoljstvo

Iako je svjesnost budistička vjerska i duhovna praksa, može se prilagoditi nereligioznim kontekstima, uključujući škole, sportske timove, bolnice, korporacije i sobe za sastanke. Uzgaja se kroz svjesnu meditaciju, praksu koja uključuje svjesno, suosjećajno, nereaktivno bavljenje našim neposrednim iskustvom. Mnogi ljudi koji su počeli prakticirati svjesnost prijavili su poboljšanja u svom raspoloženju, razini stresa i kvaliteti života. Ali zašto tu stati? Zašto ne dopustiti da svjesnost pronađe svoj put u vladu? Ovo može biti nevjerojatno obećavajuća perspektiva, s obzirom na mudrost, empatiju i suosjećanje koji se razvijaju redovitom praksom svjesnosti. A kada naši političari nauče kako biti prisutniji, moći će donositi bolje odluke, oduprijeti se lošim procjenama, biti manje reaktivni i poboljšati svoje vještine rješavanja problema. 

Budućnost sreće

Tehnologija neprestano poboljšava našu komunikaciju, učinkovitost i produktivnost, omogućujući nam da postignemo više i vodi nas prema sreći. Takvi uređaji uključuju pametne telefone, pametne satove ili tragače, ali i AI, robotiku, senzore, sintetičku biologiju, blockchain i druge tehnološke oblike koji mogu pomoći čovječanstvu da napreduje. Oni revolucionari koji rade na izgradnji takve tehnologije svjesni su da je sreća manje u novcu, a više u kvaliteti života, i rade na tome da nam pomognu da uspijemo u tom pogledu. 

Dramatična vremena u kojima živimo pokazuju nam da je za preživljavanje i razvoj pokraj trenutnih poteškoća ključno da čovječanstvo oprosti svoje razlike i ujedini se u suosjećajnijem savezu. Happytalism stvara takav ekosustav u kojem ljudi mogu živjeti u punoj svijesti, pažljivosti i sreći kroz timski rad transformativnih tehnologija, suosjećanja, ljubaznosti i mudrosti. Cilj je uspostaviti skup pravila i sustava koji će riješiti osnovne ljudske probleme kako bismo mogli potaknuti globalni ljudski procvat.

Kako bismo unaprijedili ljudski napredak, moramo početi od naših zajednica i dosegnuti naše vlade. Evolucija zdravlja, poslovanja, obrazovanja i sebe imperativ su za budućnost sreće. Postaje mnogo onih koji će izgraditi nove tehnologije, otkriti nove lijekove, stvoriti nove poslovne mogućnosti i pogurati čovječanstvo naprijed. To je slika sretne budućnosti za koju vrijedi raditi.

Cijeli esej možete preuzeti ovdje