Sreća u nesretnom svijetu

Za ljude diljem svijeta proteklih godinu i pol bilo je teško. Toliko teško da su mnogi ljudi sve češće počeli prijavljivati ​​svoje osjećaje depresije i tjeskobe. I nije teško razumjeti zašto. Zbog globalne pandemije koronavirusne bolesti i društvene izolacije koja je uslijedila, milijuni ljudi diljem svijeta imali su teške trenutke.

Najgori učinak pandemije COVID-19 nedvojbeno je dva milijuna smrtnih slučajeva u 2020. godini (i dalje raste). Ovo je ozbiljan porast godišnjeg broja smrtnih slučajeva diljem svijeta i znatan gubitak socijalne skrbi. S druge strane, oni koji su preživjeli morali su se suočiti s većom ekonomskom nesigurnošću, poremećajem života, kao i stresom te izazovima fizičkog i mentalnog zdravlja.

Međutim, prema Izvješću o svjetskoj sreći, zadovoljstvo životom prema samoprocjeni ostalo je stabilno tijekom 2020., što je izvanredan nalaz. Izvješće prikazuje sreću u cijelom svijetu s prosječnom ocjenom 5.5, što je neznatan napredak od njihovog izvješća iz 2019. To pokazuje da se ljudi još uvijek nadaju najboljem ishodu unatoč izazovima, prijetnjama novih varijanti i neujednačenim političkim odlukama. Cjepiva mijenjaju igru, a mnogi se još uvijek pridržavaju naloga maski i fizičkog distanciranja. To također pokazuje da je ljudska volja za srećom i prosperitetom unatoč svim izazovima nesalomljiva.

Izvješće o sreći u svijetu 2020./2021

Svake godine World Happiness Report objedinjuje podatke iz prethodne tri godine istraživanja, ali prethodne godine, zbog koronavirusa, također su uključili izvješće samo za 2020. Cilj je bio odgovoriti na temeljno pitanje, “Zašto su postoje različite stope smrtnosti od COVID-19 diljem svijeta?" jer su stope smrtnosti bile mnogo veće u Americi i Europi nego u Africi, istočnoj Aziji i Australaziji. Neki od čimbenika korištenih za objašnjenje varijacija između zemalja bili su dob stanovništva, blizina drugih zaraženih zemalja, povjerenje ljudi jednih u druge, kulturne razlike i povjerenje u javne institucije.

Kao što je spomenuto, mentalno zdravlje jedna je od žrtava pandemije, kao i dobrobit radne snage. Ljudi su izgubili posao, imovinu, pa čak i kuće. Izvješće je pokazalo pad ukupnog životnog zadovoljstva od 12%, a čak 40% za one koji su se prije karantene osjećali usamljeno.

Međutim, Svjetsko izvješće o sreći pokazalo je i nevjerojatnu otpornost ljudi na koronavirus. Dok su se raspoloženja i emocije mijenjali s izbijanjem pandemije, dugoročno zadovoljstvo životom ljudi bilo je manje pogođeno. Rezultati nisu bili iznenađujući – europske zemlje zauzimaju devet od deset prvih mjesta na listi najsretnijih zemalja svijeta.

Prema izvješću, deset najsretnijih zemalja na globalnoj razini za 2021. godinu općenito su one koje se nalaze na prethodnim listama: Finska je prva, Danska druga, a Švicarska treća. Slijede Island, Norveška, Nizozemska, Švedska, Novi Zeland, Austrija i Luksemburg. No, što je s onim zemljama koje su na krajnjem kraju popisa?

Svjetsko izvješće o sreći također se bavilo zemljama u kojima se ljudi osjećaju najnesretnijima. Nažalost, ni u ovoj kategoriji nije bilo iznenađenja. Ove su godine zemlje poput Indije, Jemena, Zimbabvea, Srednjoafričke Republike, Ruande, Bocvane, Lesota, Tanzanije i ratom razorenog Afganistana rangirane kao neka od najnesretnijih mjesta na svijetu.

Naravno, ovo pokazuje da je potrebno više od dovoljno novca da biste ispunili svoje želje i potrebe da biste bili sretni. Razine sreće više ovise o sigurnosti i zdravlju, društvenoj podršci i osobnoj slobodi nego o financijskoj sigurnosti. 

Nesretne zemlje imaju puno toga za rješavati. Na primjer, Zimbabve je prošao kroz prirodne i financijske katastrofe, s razornom hiperinflacijom popraćenom naglim porastom cijena hrane. U Jordanu, turistička industrija doprinosi s gotovo 20% njihovog BDP-a, ali je koronavirus izazvao ozbiljan i dugotrajan pad u toj industriji. Afganistan se bori sa svojim sukobima i nasiljem, dok sukobi u Ukrajini nastavljaju mučiti zemlju, uzrokujući pritisak na njihovu politiku, gospodarstvo i sigurnost.

Izvješće o sreći u svijetu publikacija je Sustainable Development Solutions Network utemeljena na podacima Zaklade Lloyd's Register Foundation i Gallup World Poll. Gallup prati emocionalno zdravlje u svijetu posljednjih šesnaest godina i objavljuje svoje rezultate kao Global Emotions Report od 2015. Svake godine Gallup pokušava kvantificirati na razini zemlje uživaju li ljudi u svojim životima i uče li nove stvari te osjećaju li dobro odmoreni ili ako osjećaju tugu, ekstremni stres, zabrinutost ili fizičku bol.

Prema njihovim nalazima2020. godine svijet je bio ljući, zabrinutiji, tužniji i stresniji nego ikad u proteklih petnaest godina. 70% ljudi izjavilo je da su se nasmijali ili smijali puno prethodnog dana, što je pad od pet bodova u odnosu na 2019. 40% odraslih u svijetu također je primijetilo da su doživjeli mnogo stresa prethodnog dana, što je rekordno visoka za Gallupove nalaze.

Nije teško razumjeti zašto imamo ovakve rezultate. Društvena izolacija i milijuni ljudi oboljelih i umirućih od COVID-19 opći su razlog. Međutim, izvješće o sreći, kao što je spomenuto, nije se previše pomaklo u odnosu na prethodnu godinu – barem ne u zemljama koje su na vrhu popisa sreće. To pokazuje da su one zemlje koje ulažu u dobrobit svojih građana i pružaju širok raspon socijalne podrške bile bolje kada je trebalo pomoći svojim građanima da prebrode pandemiju.

Suprotno tome, zemlje s visokim razinama nejednakosti u dohotku i niskim državnim kapacitetom da odgovore na pandemiju imale su znatno lošije rezultate u suočavanju s pandemijom, kako u terminima tako iu smrtnim slučajevima. To pokazuje važnost uklanjanja jaza u dohodovnoj nejednakosti (i svakoj drugoj nejednakosti!) i hitnu potrebu za poboljšanjem kvalitete života u takvim zemljama.

Globalni indeks mira

Petnaesto izdanje Globalnog indeksa mira podupire navedene nalaze gore navedenih izvješća. Izrađuje i provodi Institut za ekonomiju i mir, Indeks globalnog mira mjeri miroljubivost zemalja sastavljen od 15 pokazatelja ponderiranih na ljestvici od 23 do 1. Što je rezultat niži, to je zemlja mirnija.

Prema njihovim nalazima, globalni mir ponovno se pogoršao devetu godinu zaredom, ove godine za 0.07 posto. Europa je i dalje najmirnija regija na globalnoj razini, dok su regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike još uvijek najmanje mirni dijelovi našeg svijeta.

Pandemija COVID-19 imala je svoj dio utjecaja na mir u svijetu. Razine sukoba, nasilja i građanskih nemira porasle su u prethodnoj godini, uglavnom potaknute odgovorima na ograničenja vezana uz COVID-19. Više od pet tisuća nasilnih događaja povezanih s pandemijom zabilježeno je između siječnja 2020. i travnja 2021.!

Ova otkrića me podsjećaju na poznati Tolstojev citat: “Sretne obitelji su slične, ali svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.” Ovo se također odnosi na zemlje. Bolje rezultate imaju one zemlje koje se trude stvoriti bolje uvjete za život svojih građana. Jednostavno su sretniji. Dakle, da bi svijet bio mirno i sretno mjesto, potrebno je nekoliko preduvjeta. Da citiramo Svjetsko izvješće o sreći, ti su preduvjeti dobar prihod, socijalna podrška, zdrav životni vijek, sloboda, povjerenje i velikodušnost.

Pročitajte 2. dio serije – Sretni i nesretni