Sreća, dobronamjernost i povjerenje tijekom COVID-19 i nakon toga

Dok svijet obilježava desetu godišnjicu Svjetskog izvješća o sreći, njegovi autori gledaju unatrag i naprijed zadržavajući svoje izvješćivanje o trenutačnom blagostanju i proširujući svoju analizu dalekosežnih učinaka COVID-19. 

Njihovo mjerenje subjektivnog blagostanja oslanja se na tri glavna pokazatelja blagostanja: procjene života, pozitivne emocije i negativne emocije. Ljestvica sreće temelji se na životnim procjenama kao stabilnijoj mjeri kvalitete života ljudi. U ovogodišnjem izvješću autori posebnu pozornost obraćaju na specifične dnevne emocije kako bi bolje pratili kako je COVID-19 promijenio različite aspekte života.

Osvrću se na evoluciju životnih procjena i brojne emocije otkako su podaci Gallupove svjetske ankete prvi put postali dostupni 2005.-2006. Koristeći širi raspon emocionalnih i drugih oslonaca za procjenu života, mogu razlikovati veću raznolikost globalnih i regionalnih trendova. Autori su također koristili podatke na individualnoj razini od 2017. do 2021. kako bi ispitali kako se život pod COVID-19 promijenio za ljude u različitim okolnostima.

Sveukupne razine procjena života bile su prilično stabilne tijekom dvije godine pandemije COVID-19, uz skromne promjene na globalnoj ljestvici. Finska ostaje na prvom mjestu kao najsretnija na svijetu već petu godinu zaredom, a slijede je Danska na 2. mjestu i svih pet nordijskih zemalja među prvih osam zemalja, a pridružuju joj se Švicarska, Nizozemska i Luksemburg. Francuska je dosegla najviši rang do sada, na 20. mjesto, dok je Kanada pala na najniži rang ikad, na 15. mjesto, odmah iza Njemačke na 14. mjestu, a odmah iza nje slijede Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo na 16. i 17. mjestu.

Središnje otkriće i dalje je u kojoj mjeri kvaliteta društvenog konteksta, posebice u kojoj mjeri ljudi vjeruju svojim vladama i imaju povjerenja u dobronamjernost drugih, podržava njihovu sreću prije, tijekom i nakon pandemije. Zemlje u kojima su ljudi vjerovali svojim vladama i jedni drugima iskusile su manji broj smrtnih slučajeva od COVID-19, što je postavilo temelje za održavanje ili ponovnu izgradnju osjećaja zajedničke svrhe za pružanje sretnijih, zdravijih i održivijih života.

Nejednakost u blagostanju općenito je porasla od 2011., osobito u podsaharskoj Africi, MENA-i, Latinskoj Americi te južnoj i jugoistočnoj Aziji. Pozitivne emocije općenito su dva puta zastupljenije od negativnih. Tijekom proteklih deset godina taj se jaz smanjivao, s užitkom i smijehom kao negativnim trendom u većini regija, a brigom i tugom uz rastućim trendovima. Gnjev je ostao nizak i stabilan u globalnom prosjeku, s velikim porastom u južnoj Aziji i subsaharskoj Africi koji je neutraliziran trendom pada drugdje.

Povjerenje i dobronamjernost su, ako ništa drugo, postali važniji. Veće institucionalno povjerenje i dalje je povezano s nižim stopama smrtnosti od COVID-19 u većoj mjeri u 2021. nego u 2020. Tri mjere prosocijalnog ponašanja u izvješću – donacije, volontiranje i pomaganje strancima pokazale su porast u 2021. u svakoj globalnoj regiji, često nevjerojatnim stopama koje nisu viđene za druge varijable koje su praćene prije i tijekom pandemije.

Globalna dobronamjernost značajno je porasla 2021., za gotovo 25% u odnosu na razinu prije pandemije, predvođena pomaganjem stranaca, ali uz snažan rast donacija i volontiranja. Pandemija COVID-19 koja je započela 2020. dovela je do pandemije dobronamjernosti 2021. koja se jednako globalno proširila. Svi se trebamo nadati da će pandemija dobronamjernosti živjeti daleko nakon COVID-19. Ako je održiv, ovaj izljev ljubaznosti pružit će temelje za nadu i optimizam u svijetu kojem treba više i jednog i drugog.

Nastavite čitati o nalazima Izvješća o sreći u svijetu 2022. Trendovi u poimanju napretka i blagostanja