Usred rata i bolesti, izvješće o sreći u svijetu pokazuje svijetlu točku

U vrijeme previranja, Svjetsko izvješće o sreći za 2022. izvješćuje o jarkom svjetlu unatoč mračnim vremenima. Iako je pandemija COVID-19 donijela bol i patnju, također je povećala društvenu podršku i dobronamjernost. Dok se sada borimo s bolestima i ratom, posebno je važno zapamtiti univerzalnu želju za srećom i sposobnost pojedinaca da se međusobno pridruže u vremenima velike potrebe.

Ove godine obilježava se 10. obljetnica Svjetskog izvješća o sreći, koje koristi podatke globalnih istraživanja kako bi izvijestilo o tome kako ljudi procjenjuju svoje živote u više od 150 zemalja diljem svijeta. Bilo je to nevjerojatno putovanje istraživanja i prikupljanja podataka, ali prije svega, putovanje postizanja rastućeg razumijevanja globalne ljudske sreće.

Sama poruka izvješća doprla je do mnogih ljudi voljnih napraviti promjenu u svojim zajednicama i zemljama. Sada se zna da je pravo mjerilo napretka ljudska sreća, da se sreća može mjeriti i faktori koji je uzrokuju. I s ovim akumuliranim znanjem, kreatori politika sada mogu učiniti sreću ljudi ciljem svojih politika.

Sreća, dobronamjernost i povjerenje tijekom COVID-19 i nakon toga

Ukupne razine procjena života bile su prilično stabilne tijekom dvije godine COVID-19. Finska ostaje na prvom mjestu kao najsretnija na globalnoj razini već petu godinu zaredom, a slijede je Danska na 2. mjestu i svih pet nordijskih zemalja među prvih osam zemalja, a pridružuju joj se Švicarska, Nizozemska i Luksemburg. Francuska je dosegla najviši rang do sada, na 20. mjesto, dok je Kanada pala na najniži rang ikad, na 15. mjesto, odmah iza Njemačke na 14. mjestu, a odmah iza nje slijede Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo na 16. i 17. mjestu.

Povjerenje i dobronamjernost su, ako ništa drugo, postali važniji. Veće institucionalno povjerenje i dalje je povezano s nižim stopama smrtnosti od COVID-19 u većoj mjeri u 2021. nego u 2020., što je postavilo temelje za održavanje ili ponovnu izgradnju osjećaja zajedničke svrhe za pružanje sretnijih, zdravijih i održivijih života. 

Globalna dobronamjernost značajno je porasla 2021., za gotovo 25% u odnosu na razinu prije pandemije, predvođena pomaganjem stranaca, ali uz snažan rast donacija i volontiranja. Svi se trebamo nadati da će pandemija dobronamjernosti živjeti daleko nakon COVID-19. Ako je održiv, ovaj izljev ljubaznosti pružit će temelje za nadu i optimizam u svijetu kojem treba više i jednog i drugog.

Trendovi u poimanju napretka i blagostanja

Uloga i istaknutost sreće i s njom povezanih koncepata i terminologije u porastu su u knjigama, istraživanjima, vladinim i privatnim konstrukcijama pokazatelja napretka i političkim inicijativama središnje vlade. U posljednjih četvrt stoljeća, riječi 'sreća' i 'dohodak' prošle su suprotne putanje, odnosno udvostručile su i prepolovile svoju upotrebu u tiskanim knjigama.

Politika je sve više dio konteksta kada akademici raspravljaju o sreći, a vlade sve više inoviraju u artikuliranju društvenih ciljeva i pokazatelja blagostanja. Unatoč tome, napori koji će vjerojatno trajati uključuju neki duboki oblik odgovornosti prema demokratskom procesu ili empirijskim dokazima kada se određuju težine ili sastavni dijelovi u sustavima pokazatelja. 

Buduća očekivanja su da će se dobro povezana, međunarodna suradnja među inovatorskim vladama vjerojatno pozabaviti izazovima spomenutim u Izvješću o svjetskoj sreći i razviti koncepte napretka koji na odgovarajući način uključuju sreću i koji su jasni, uvjerljivi, informativni i korisni za praćenje napretka i poboljšanje politika.

Korištenje podataka društvenih medija za bilježenje emocija prije i tijekom COVID-19

Tijekom pandemije, naši društveni životi preselili su se online u većoj mjeri nego ikad prije, jer su prilike za društveni kontakt licem u lice postale sve ograničenije. Zato su se autori Svjetskog izvješća o sreći usredotočili na ono što se može saznati o emocionalnim iskustvima i dobrobiti ljudi analizom tekstualnih podataka na društvenim mrežama. 

Takvi su podaci relevantni za istraživanje emocija jer emocije nisu samo unutarnja iskustva, već su često društvene prirode. S obzirom na njihovu vrijednu društvenu funkciju, emocije se redovito dijele s drugim ljudima, utječući na emocije drugih ljudi. Autori su zaključili da mjerenje emocija temeljeno na objavama na društvenim mrežama može pratiti emocije na razini društva. Društveni mediji i podaci iz anketa potencijalno mogu doprinijeti nekim jedinstvenim informacijama za predviđanje ishoda kao što su telefonski pozivi za samoubojstva, posjeti bolnicama, policijski pozivi ili stope predoziranja. Buduća bi istraživanja mogla istražiti može li kombiniranje društvenih medija i reprezentativnih izvora podataka ankete pomoći u boljem predviđanju i odgovoru na tako važne ishode.

Istraživanje bioloških osnova za sreću

Studije temeljene na uzorcima europskog podrijetla otkrivaju da genetske razlike među ljudima čine približno 40% razlika u sreći, dok se preostala varijanca odnosi na utjecaje okoline jedinstvene za pojedinca. Osim toga, važnost genetskih utjecaja nije fiksirana od rođenja, već se može mijenjati tijekom životnog vijeka i kao odgovor na trenutne uvjete okoliša. 

Sa sigurnošću se može reći da su procjene važnosti genetskih i okolišnih utjecaja samo polazište za mnoga daljnja istraživanja koja istražuju zamršene načine na koje se genetske i okolišne sklonosti odvijaju tijekom životnog vijeka i kao odgovor na promjenjiva iskustva i izloženosti. Genetske studije vjerojatno će promijeniti igru ​​u proučavanju sreće i blagostanja i imati revolucionaran utjecaj na modele i strategije intervencija. 

Uvidi iz Prvog globalnog istraživanja ravnoteže i harmonije

Empirijski uvid u to kako je ravnoteža/harmonija povezana sa srećom diljem svijeta rijedak je i nedovoljno proučen, uglavnom zbog nedostatka podataka. Međutim, podaci prikupljeni u Svjetskom izvješću o sreći pokazuju da se čini da iskustva i sklonosti prema ravnoteži/skladu imaju univerzalnu važnost i privlačnost.

Suprotno predrasudama ili očekivanjima nekih ljudi, ravnoteža/harmonija nema nikakve posebne asocijacije na istočnjačke kulture. Umjesto toga, na višim ljestvici dominiraju zapadne zemlje, posebno one nordijske, kao i na ukupnoj ljestvici sreće.

Što se tiče toga vole li ljudi doživjeti ravnotežu/sklad, postoji jasna sklonost mirnom životu, što bira većina ljudi u svim zemljama (osim Vijetnama i Gruzije). Međutim, čini se da su iskustva i sklonosti prema ravnoteži/skladu oblikovani, barem u određenoj mjeri, društvenom i ekonomskom situacijom ljudi. Da zaključimo, ravnoteža/harmonija je bitna za sve ljude na relativno univerzalan način i može se smatrati središnjom za dobrobit, u rangu s drugim važnim varijablama povezanim s visokim životnim procjenama, kao što su prihod, odsutnost zdravstvenih problema i imati nekoga računati u vrijeme potrebe.

2022. i dalje

2021. bila je godina puna izazova za sve nas, a nažalost, 2022. se pokazala još težom za većinu ljudi u svijetu. Međutim, obećavajući podaci i rezultati koje možemo vidjeti u Svjetskom izvješću o sreći omogućuju nam da se nadamo i radimo na procvatu ljudi i poboljšanju društava. Ako želite pročitati punu verziju Svjetskog izvješća o sreći, to možete učiniti putem Kliknite ovdje. A ako želite sudjelovati u nastojanjima Svjetska zaklada za sreću, s veseljem vas pozivamo da nam se pridružite i učinimo naš svijet boljim za vas i sve ostale u njemu!

Nastavite čitati uvide iz Izvješća o sreći u svijetu 2022. Deseta godišnjica Svjetskog izvješća o sreći