Temeljni mir

Temeljni mir je mir koji se javlja u pojedincu, ali iu društvu u cjelini, kao objedinjavanje njegova tri 'stupa' – slobode, svijesti i sreće. Poput stola s tri noge, čovjek ne može postići ravnotežu i pozitivno funkcioniranje ako mu nedostaje i jedna 'noga'. Stoljećima stara izreka "kako unutra tako izvana" to savršeno objašnjava - univerzalna je pravna istina da je vanjski svijet odraz našeg unutarnjeg svijeta, a ako se osjećamo zarobljeni, fizički, mentalno ili duhovno, nesretni smo, i stoga nismo mirni. Posljedično, ako sve više i više ljudi doživljava ovu neravnotežu, svijet također pati. 

—- Sloboda + Svijest + Sreća

Svi težimo živjeti mirnijim životom, na ovaj ili onaj način. A zašto ne bismo? Mir je najveća sreća, a ravnotežom i harmonijom sa samim sobom možemo ga dočekati u svom životu. Ravnoteža je pojam koji označava potpuni sklad u svemu što radimo. Štoviše, naglašava stanje fizičke i psihičke dobrobiti. Kao što vidite, sve je međusobno povezano.

Iako bi miran život svakome od nas mogao značiti nešto drugačije, njegov bi ishod trebao biti isti – tijelo, um i duša koji su potpuno usklađeni. Ali, kako doći do te točke u kojoj smo potpuno mirni i uravnoteženi? 

Unutarnja ravnoteža

Miran, sretan život uvelike ovisi o našoj unutarnjoj ravnoteži – toj unutarnjoj povezanosti sa samim sobom i načinom na koji živimo. Sve počinje pitanjem jesmo li zadovoljni svojim položajem u ovom svijetu. Prihvaćamo li to? Činimo li ono što smatramo da je dobro za nas? Imamo li zdrave odnose i zanimljive hobije? Imamo li vremena u našem pretrpanom dnevnom rasporedu za rutine samonjege?

Unutarnja ravnoteža – u konačnici temeljni mir – ne postiže se preko noći. To je rad u tijeku. Svijest, sabranost i sloboda su ključni. U svijetu u kojem imamo odgovornosti i obveze koje nam obično ne dopuštaju da se spakiramo i jurimo za onim što nam je strastveno, moramo aktivno raditi kako bismo postigli ravnotežu između posla i igre. 

Naš bi cilj trebao biti pronaći način da obavimo stvari koje moramo učiniti, a da ne budemo uhvaćeni u njih. Moramo uskladiti obveze sa stvarima u kojima iskreno uživamo. Stoga je unutarnja ravnoteža čin kompromisa između naših srca i umova. Jednom kad uravnotežimo svoje želje i potrebe, možemo pronaći pravu ravnotežu za sebe.

Život je čin balansiranja

Dakle, što znači voditi dobro uravnotežen, miran život? Zašto se čini kao nedostižan koncept? Jer to nije nešto što možete postići jednom zauvijek; to je nešto što neprestano radite. Kao što je Albert Einstein rekao: “Život je poput vožnje biciklom – da biste održali ravnotežu, morate se kretati.” Koliko god planirali, stvari mogu izmaći kontroli. Neočekivani događaji mogu se i pojavit će se nepozvani. Ravnoteža zahtijeva da budemo fleksibilni i da se prilagođavamo situaciji i trenutku, a ne da budemo fiksirani na svoja očekivanja.

Unutarnja ravnoteža manje se odnosi na to kako koristimo svoje vrijeme, a više na uživanje u onome što radimo ovdje i sada. Ako se osjećate izvan ravnoteže, to je samo zato što vaš um nije tamo gdje vam je tijelo. Kada uživate u onome što radite u trenutku kada to radite, prestajete osjećati krivnju za ono što ne radite. Ravnoteža leži u nama; to je naša sposobnost da ostanemo usredotočeni usred svega što se događa.

Budite u skladu sa sobom

Harmonija je duboko povezana s ravnotežom našeg uma, tijela i duše. To je krajnji spoj sreće, ispunjenja, potpunosti, prihvaćanja, zadovoljstva, svjesnosti i mira. Da biste bili u harmoniji sa sobom, morate uspostaviti unutarnju ravnotežu. Da bi se to dogodilo, morate se osjećati dobro i biti sretni.

Nažalost, toliko ljudi misli da im je potrebno ispuniti želje da bi bili dobro i sretni. No, u tome i jest fora – prvo morate biti sretni, a tek onda možete raditi na ostvarenju svojih ciljeva i želja. Druga je stvar što ljudi ne znaju svoje prave želje i ne teže većim ciljevima jer misle da ih ne mogu ostvariti. Sve to dovodi do neravnoteže i nesklada.

Ne moramo ostvariti sve svoje ciljeve da bismo bili u skladu sa samim sobom. Bitno je da znamo što želimo i da tome težimo, koristeći svu svoju slobodu i svijest koliko god možemo. 

Kultura mira

Kada nosimo mir u sebi, možemo ostati mirni, svjesni i sretni u svakom trenutku, bez obzira na vanjske okolnosti ili ono što nam život u datom trenutku nudi. Ideja temeljnog mira, iza koje stoji temeljna bit Happytalism, spaja sile unutarnjeg i vanjskog mira. Sve na svijetu može se transformirati kada transformiramo sebe.

Otac mirovnih studija, Johan Galtung, često bi razlikovao 'negativni' i 'pozitivni' mir, pri čemu prvi tip ne bi bio negacija mira, već odsutnost nasilja, gdje mir nije trajno uspostavljen. S druge strane, pozitivni mir je ispunjen trajnim pozitivnim radnjama, kao što je obnova odnosa, stvaranje pravednih društvenih sustava koji služe potrebama cijelih zajednica i stanovništva, te konstruktivno rješavanje sukoba. Da proširimo ovo, mir se može zamisliti kao zbroj tri dijela: mir unutar, mir između i mir među. 

Kada imamo unutarnji mir, možemo raditi na proširenju te energije na naše odnose ili 'mir između'. Odatle, kao najveći cilj, možemo raditi na strukturnom i ekološkom miru, što je 'mir među'. Počinje s jednim, ali završava sa svima. Sve dok se ova jednostavna istina ne razumije, ljudi će, u cjelini, težiti miru fokusirajući se na vanjski svijet i njegove vanjske uvjete, nikada da ga steknu, budući da ga se ne može uhvatiti, već samo otkriti i kultivirati iznutra. Tek tada, mir se može doživjeti globalno. Ovo je srce temeljnog mira.

Razvijanje temeljnog mira je njegovanje kvaliteta uma koje ga podržavaju:

1. Integritet – kada živimo i ponašamo se u skladu sa svojim srcem, bez mjesta krivnji ili krivnji.

2. Duhovnost – kada njegujemo razvoj unutarnjeg sebe kroz samorefleksiju, povezivanje s višom sviješću, meditaciju itd.

3. Unutarnji mir – kada prakticiramo svjesnost, možemo razviti dobro uravnotežen, miran i fokusiran um.

4. Dobrobit – kada uživamo u brizi o sebi.

5. Mudrost – spoznati pravu prirodu i fluidnost života i vidjeti ga kao ravnotežu.

6. sloboda – stanje uma u kojem pobjeđujemo svoje strahove i preuzimamo punu odgovornost za svoje postupke. 

Život je poput vožnje, s usponima i padovima, mnogim zaokretima, pobjedničkim utrkama i neplaniranim zaustavljanjima. Imati nadu u poboljšanje sebe i svijeta, proširiti svoj unutarnji svemir, biti za volanom svoje svijesti i osjećati se sretnim ključevi su temeljnog mira. Pa da vas pitam jeste li zadovoljni vožnjom svog života? Ako ne, vrijeme je da promijenite brzinu prema skladnijem putu. Napravite prvi korak, pridružite nam se u proslavi Međunarodnog dana mira. Učinimo razliku na način na koji bi trebalo biti – zajedno.

Cijeli esej možete besplatno preuzeti ovdje:

https://worldhappiness.foundation/fundamental-peace— Objavljeno 20. rujna 2020